Po recima sv. Serafima Sarovskog, cilj hriscanskog zivota je zadobijanje blagodati Duha Svetoga u dusi. Zato je Gospod i rekao: "Carstvo Bozje je unutra u vama" (Luka 17, 21). A pod Carstvom Bozjim se podrazumijeva blagodat Duha Svetoga koja nas obasjava i napaja srca nas radoscu. To je ono stanje o kome Apostol govori: "Carstvo Bozje je pravda, i mir i radost u Duhu Svetome".

  I sama svrha dolaska Gospoda Isusa Hrista na zemlju bijase spasenje i iskupljenje roda ljudskog od grijeha, a sustina sluzenja Gospoda Isusa Hrista bila je darovanje i izlivanje Svetoga Duha u krstenju.

  Na Duhove se ispunise rijeci Svetog Jovana Pretece, da ce onaj koji je dostojniji od njega krstiti svoje sledbenike Duhom Svetim (Nat. 3, 11). A i samo obecanje Isusa Hrista svojim ucenicima prilikom Vaznesenja, da ce primiti silu kad sidje Sveti Duh na njih, ispunilo se na ovaj dan.

  I do silaska Svetoga Duha apostoli su bili svjedoci Hristovih cuda, Njegove smrti i vaskrsenja. Ali silaskom Duha Svetoga usla je u duse apostola neizmjerna radost - potpuna radost, radost o "vjecnim vrijednostima", kao sto i sam Hristos rece pred svoje stradanje: "Da radost moja bude u vama i da radost moja bude potpuna" (Jov. 15, 11). Radosni i ushiceni svetom poboznoscu, a ispunjeni ljubavlju prema Bogu, apostoli su osjetili jos vecu potrebu da hvale Boga. Sa takvom poboznoscu dobili su neizmjernu snagu i sposobnost da propovjedaju Hrista svim narodima, jer im je silaskom Svetoga Duha postalo jasno sve sto im je ucitelj - Hristos govorio (Jov. 14, 26).

  Silaskom Svetoga Duha na apostole zavrseno je osnivanje Crkve Hristove ili Carstva Bozijeg na zemlji od Gospoda Isusa Hrista, Njegovom prvosvestenickom, prorockom i cartskom sluzbom, prizivanjem apostola i ucenika, ustanovljenjem svetih tajni.

  Ali iako puni vjere, apostoli su se svakodnevno pripremali za primanje Svetoga Duha i veliko djelo koje ih je cekalo, i tek po primitku Svetoga Duha postali su "ziva dusa". Tako i svi hriscani, krsteni u ime Hristovo, primaju krstenjem blagodat Svetoga Duha i dio velike obaveze za ostvarenje Carstva Bozijeg na zemlji. I tako, od momenta primanja Duha Svetoga, Crkva Hristova je pocela da zivi "punim zivotom" i da raste i spolja i unutra, u dubinu i sirinu, primajuci k sebi druge duse.

  U spomen ovog znamenitog dogadjaja, silaska Svetoga Duha na apostole, i u cast Svete Trojice, Boga u tri lica, i posebno u cast Svetoga Duha, slavi Crkva praznik koji se zove i Pedesetnica, jer slijedi u pedeseti dan poslije Pashe (Uskrsa). U hriscanskoj crkvi Pedesetnica je jedan od najvecih praznika, jedan od dvanaest velikih praznika godisnjih. A od svih njih samo Pasha i Pedesetnica imaju svoju osnovu u Starom zavjetu. Cijela sluzba na Duhove je veoma svecana i uzvisena, jer je u njoj izneseno pjesnickim rijecima ucenje o Svetome Duhu. U molitvama koje se citaju odmah iza Svete Liturgije, molimo se da se u nasim dusama, kao nekad u apostolskim, obnovi blagodat Svetoga Duha, i da nas Duh Sveti utvrdi u vjeri. Ova moljenja zbog usrdnosti uznose se uz klecanje, dok je crkva ukrasena zelenilom - grancicama, travom i cvecem - simbolisuci proljecnjim obnavljanjem duhovno obnavljanje ljudi silom Duha Svetoga.

  Duh Sveti je, dakle, sisao na apostole u pedeseti dan po Vaskrsenju. Duha Svetoga nevidljivo dobije svaki hriscanin kao clan Crkve Hristove i to po zaslugama Hrista Sapasitelja. Sv apostol Pavle naglasava ovu stvarnost: "Zar ne znate da ste hram Bozji i Duh Bozji zivi u vama" (1 Kor. 3, 16). Hriscani dobijaju Duha Svetoga kroz svete tajne i molitvu. Prisustvo Duha Svetoga nam je potrebno jer pomocu Njega i Njegovim djelovanjem, blagodacu Njegovom, mi usvajamo Hristovu nauku, preporodjavamo se i novim duhovnim zivotom postizemo spasenje.

  Danasnji svijet je jos podijeljen nacionalno, polticki, ekonomski. To je pouzdan znak da jos nije oduhovljen Duhom Svetim, da do njega jos nije doprla rijec Duha Svetoga. Kada se to desi, nestace tih barijera i smetnji; ostace samo dvije stvari: verovanje i neverovanje.

  Po recima proroka Isaije (11, 2), Duh Sveti se projavljuje u covjeku kroz sljedece blagodetne darove:

1. Mudrost - da bi covjek postigao moralni cilj
2. Razum - da bi covjek razumio Bozju volju
3. Savet - da bi covjek drugoga mogao pouciti u istini i dobru
4. Snaga - da bi covjek mogao savladati iskusenja i zlo i zivjeti po volji Bozjoj
5. Znanje - da bi covjek poznavao volju i zakon Bozji
6. Poboznost sa pravednoscu - da bi covjek bio duhovniji i da bi se ta duhovnost njegova izrazila u cestoj molitvi i dobrim djelima.
7. Strah Bozji - da bi covjek zivio u strahopostovanju pred Bogom i u bojazni od prestupanja zapovjesti Bozjih.

  I, na kraju, plodovi darova Duha Svetoga, po rijecima sv. apostola Pavla, jesu:

1. ljubav; 2. radost; 3. mir; 4. trpeljivost; 5. dobrota; 6. milosrdje; 7. vjera; 8. krotost i 9. uzdrzljivost.

  Molimo se Svetome Duhu svako jutro, kad se ustanemo, da nam posalje blagodatne darovei plodove darova Duha Svetoga molitvom "Care nebeski":

  Amin.

protojerej Stevan Stojsavljevic,
paroh istocnohamiltonski