|
"Ja izadjoh
od Oca i dodjoh na svijet i opet ostavljam svijet, i idem k Ocu" (Jn.
16, 28) |
Svojim
slavnim vaskrsenjem, Gospod Isus Hristos je pokidao okove smrti. Apostol kaze:
"Uzalud je vera nasa ako Hristos ne
usta iz mrtvih". I posle svog
vaskrsenja, Gospod se cetrdeset dana javljao svojim ucenicima, i tek se u
cetrdeseti dan po vaskrsenju uzneo na nebo.
Danasnjim
danom Gospod Isus Hristos je zavrsio veliko i spasonosno delo svoga bozanskog
poslanstva na zemlji. Svojom smrcu iskupio je od greha i prokletstva rod ljudski;
vaskrsenjem Svojim utvrdio veru; a vaznesenjem pripremio stanove u Oca Njegova
za one koji veruju u Njega i zive po nauci Njegovoj. Odlazeci ka Maslinskoj Gori
sa svojim ucenicima, odakle se vazneo, ukazao im je na put kojim imaju da idu:
"Idite po svemu svijetu i
propovjedajte jevandjelje svakome stvorenju, koji uzveruje i pokrsti se, spasce
se; a ko ne vjeruje osudice se; a vi sjedite u Jerusalimu dok se ne prosvetite
Duhom Svetim, koga cu vam poslati" (Mk.
16, 15-17).
Ova
Hristova zapovest zbunila je ucenike, jer su ziveli u nadi da ce Spasitelj
obnoviti carstvo judejsko, i da ce kao car zemaljski zavladati svetom. Videci u
kakvoj se zabludi nalaze Njegovi ucenici i zeleci da ih izvede iz nje, Gospod im,
da bi ih obavestio o Njegovom pravom dolasku na zemlju, predocava najpre znacaj
vaskrsenja Svoga i obecanje dato prorocima: "Tako
je pisano i tako je trebalo, da Hristos postrada i treci dan da ustane iz mrtvih"
(Lk. 24, 46).
Gospod
ne ukoreva svoje ucenike, vec ih ocinski izvodi na pravi put kojim ce oni ici po
odlasku Njegovom Ocu nebeskom. U tom Hristos podize ruke k nebu, i podizuci se u
oblake blagosiljase uce i sve verujuce, i nestade Ga. Tada se javise dva andjela
u belim haljinama i rekose ozaloscenim ucenicima: Ljudi Galilejci, sto stojite i
gledate na nebo. Gospod koji se od vas uzneo na nebo vratice se k vama istim
putem kojim je otisao.
Ovo
je ujedno bio odgovor na pitanje apostola o zemaljskom carstvu Njegovom. Ukoliko
su ove nebeske reci bile znacajne za same ucenike Hristove, utoliko su znacajne
i za sve nas. Njima se preko ucenika Hristovih daje vernima novo obecanje: da ce
doci vreme kada ce Spasitelj sici jos jednom na zemlju da primi one koji u Njega
veruju i nauci Njegovoj sleduju, da ih nagradi carstvom slave i vecnim zivotom.
Drugi dolazak Hristov nece biti kao prvi, ponizen i u stradanju, vec u punoj
sili i slavi bozanskoj. Gospod ce biti okruzen andjelima i ugodnicima Bozijim,
kao istinski Bog i pravedni i neumitni sudija. Da! Blago onima koji u dan mogu
izaci na susret Spasitelju sa delima koja ce ih udostojiti zasluzene nagrade i
uvesti u carstvo vecne slave i blagodati Bozije.
Postarajmo
se, zato, dok je vreme, da sa cistim srcem, ljubavlju i predanoscu Bogu, stanemo
u dan sudnji pred lice Spasitelja, koji na je ovde, na zemlji, proslavio
najvecim cudom uznevsi se u telu covecjem na nebo, i time obelezio put nasem
vecnom zivotu. Kao sto je Hristos na danasnji dan Svojim cudesnim i slavnim
vaznesenjem na nebo krunisao svoj zemaljski zivot, prepun borbe i stradanja za
spasenje sviju ljudi, tako i mi treba da se zivotom svojim pokazemo dostojni
milosti Bozje, trpeljivo snoseci sve patnje i nevolje na zemlji po ugledu na
Isusa Hrista. I da svojim dobrim delima zasluzimo ljubav Oca nebeskog. A to cemo
postici samo tako ako nauku Hristovu i zapovesti Bozije budemo tacno i svesrdno
ispunjavali, verujuci da ce svaki po delima svojim biti ili nagradjen ili
osudjen na dan strasnoga suda Bozijeg.
Ono
sto su u Starom zavetu Duhom Bozijim prosveceni ljudi predskazivali, ispuni se
na danasnji dan. Hristos Spasitelj uznese se na nebo, i sede s desne strane
Bozijeg prestola, u punoj sili i slavi. Blagodat vecnoga zivota izlazi od Njega
u svet, u crkvu Njegovu i u srca onih koji Ga prizivaju i u Njega veruju. On je
otisao na nebo, da nam tamo spremi mesto u vecnoj slavi, koju je On obecao kao
nagradu svima onima koji zive i rade po nauci Njegovoj. Vazneo se Gospod Isus
Hristos na nebo danas, i radost je stvorio svima nama koji verujemo u Njega kao
sina Bozijeg i Spasitelja naseg, jer nam je time pokazao da je i nase pravo
opredelenje - tamo na nebu, u vecnom i blazenom zivotu. I zato treba uvek i kroz
ceo zivot svoj da upiremo nase poglede nebu, da udesavamo svoj zivot tako
Bogougodno, kako bismo se mogli udostojiti vecne slave i zivota u carstvu
nebeskom.
Dragi
moji, ne trazimo pomoci u bespomocnih, niti zivota u bezivotnih. Okrenimo se
licem ka zivome stvoritelju nasem, koji nam je dao lice sjajnije od lica svake
zemaljske tvari. Vratimo se od zapadne stranputice ka istocnome putu, jer je na
ovome putu spasenje. Samo pozurimo, dok nas poslednji dan na zemlji nije utonuo
u mrak zapada. O Gospode Vazneseni, vaznesi um nas na nebo. Ocisti ga od tame i
olaksaj ga od zemlje, svetlonosni Spasitelju nas. Tebi slava i hvala u sve
vekove. Amin.
protojerej
Miroljub Todorovic,
paroh vindzorski
|