1. Odgovor blag utisava gnev, a rec preka podize srdnju.
2. Jezik mudrih ljudi ukrasava znanje, a usta bezumnih prosipaju bezumlje.
3. Oci su Gospodnje na svakom mestu gledajuci zle i dobre.
4. Zdrav je jezik drvo zivotno, a opacina s njega krsenje od vetra.
5. Lud se ruga nastavom oca svog; a ko prima ukor biva pametan.
6. U kuci pravednikovoj ima mnogo blaga; a u dohotku je bezboznikovom rasap.
7. Usne mudrih ljudi seju znanje, a srce bezumnicko ne cini tako.
8. Zrtva je bezboznicka gad Gospodu, a molitva pravednih ugodna Mu je.
9. Gad je Gospodu put bezboznikov; a ko ide za pravdom, njega ljubi.
10. Karanje je zlo onome ko ostavlja put; koji mrzi na ukor, umrece.
11. Pakao je i pogibao pred Gospodom, a kamoli srca sinova covecijih.
12. Podsmevac ne ljubi onog ko ga kori, niti ide k mudrima.
13. Veselo srce veseli lice, a zalost u srcu obara duh.
14. Srce razumno trazi znanje, a usta bezumnih ljudi nasladjuju se bezumljem.
15. Svi su dani nevoljnikovi zli; a ko je veselog srca, na gozbi je jednako.
16. Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago s nemirom.
17. Bolje je jelo od zelja gde je ljubav nego od vola ugojena gde je mrznja.
18. Covek gnevljiv zamece raspru; a ko je spor na gnev, utisava svadju.
19. Put je lenjoga kao ograda od trnja, a staza je pravednih nasuta.
20. Mudar je sin radost ocu, a covek bezuman prezire mater svoju.
21. Bezumlje je radost bezumniku, a razuman covek hodi pravo.
22. Namere se rasipaju kad nema saveta, a tvrdo stoje gde je mnogo savetnika.
23. Raduje se covek odgovorom usta svojih, i rec u vreme kako je dobra!
24. Put k zivotu ide gore razumnome da se sacuva od pakla odozdo.
25. Gospod raskopava kucu ponositima, a medju udovici utvrdjuje.
26. Mrske su Gospodu misli zle, a besede cistih mile su.
27. Lakomac zatire svoju kucu, a ko mrzi na poklone ziv ce biti.
28. Srce pravednikovo premislja sta ce govoriti, a usta bezboznicka rigaju zlo.
29. Daleko je Gospod od bezboznih, a molitvu pravednih cuje.
30. Vid ocni veseli srce, dobar glas goji kosti.
31. Uho koje slusa karanje zivotno nastavace medju mudrima.
32. Ko odbacuje nastavu, ne mari za dusu svoju; a ko slusa karanje, biva razuman.
33. Strah je Gospodnji nastava k mudrosti, i pre slave ide smernost.