list srpske pravoslavne eparhije kanadske
 

Bogoslovlje

Zivot i rad svestenika

 

  O zivotu i radu svestenika mnogo se govori i medju vernima i medju onima koji to nisu. LJudi cesto o tome govore a da veoma malo ili gotovo nista ne znaju o prirodi svestenickog zvanja. A svestenicki poziv je izuzetno tezak i uzvisen, i onaj koji zeli da bude svestenik "dobro delo zeli" (1 Tim. 3, 1).

  A evo sta o tome kazu nasi sveti apostoli i sam Gospod Isus Hristos:

O potrebi pripreme za svestenicku sluzbu

  Zbog velike vaznosti i teskoce pastirske sluzbe postavljena je od strane Crkve i jerarhije preka potreba u brizljivoj pripremi za pastira - svestenika. Gospod nas Isus Hristos izabrao je ribare i proste ljude, sa verom u Njega, za svoje apostole i poverio im sluzbu uredjenja Crkve. Oni su odmah ostavili svoja predjasnja zanimanja i predali se radu apostolstva. na poziv Gospoda i Ucitelja oni su odmah ostavili sve i posli za Njim s namerom, da se pripreme za buducu sluzbu, koju im je ukazivao Gospod. Vise od tri godine oni su bili zajedno sa Gospodom, slusali Njegove besede u kojima je izlagao narodu svoju nauku i dobili su od Njega narocita uputstva, kojima je hteo da im prosvetli um i ojaca veru. Mnoge pouke zapisane su u Jevandjelju, ali ih je mnogo vise takvih, koje su oni culi i zapisivali samo u svojim srcima.

  Posle apostola, predstavnici crkava rukovodili su se onim poukama, koje su ostavljali sveti apostoli svojim naslednicima. Sta su god radili apostoli pri uredjenju crkve, to su isto savetovali i svojim naslednicima da cine. Episkopu Timoteju apostol Pavle pise: "Ruke svoje ne polazi ubrzo ni na koga" (1. Tim. 5, 22). Odredjujuci ona svojstva, kojima treba da se odlikuje svestenicki kandidat i na koja treba obratiti paznju pri izboru crkvenih sluzitelja, apostol u poslanici Timoteju i Titu (2 Tim. 1, 13; Tit. 1, 9), ukazuje na to da je takav "spreman za ucitelja, koji ce se drzati pravog ucenja i biti u stanju savetovati sa zdravom naukom i pokarati one koji se protive".

  Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski, dobro je spoznao potrebu pripreme lica za svestenicki rad i sluzbu, te je sam napustio vladalacki dom svog oca i otisao na Svetu Goru, centar ondasnje duhovne prosvete, da se tamo pripremi i u skolama i manastirima pouci bogoslovskim naukama i snabde crkvenim znanjem, koje mu je bilo potrebno kao svestenosluzitelju, da bi sa uspehom mogao siriti i utvrdjivati u srpskom narodu pravoslavnu hriscansku veru.

  Danas se prema zakonima SPC trazi da svestenik pre rukopolozenja zavrsi odredjene bogoslovske skole.

Obrazovanje svestenickog kandidata

  Sam zivot Crkve resio je pitanje o potrebi obrazovanja svestenickog kandidata. kod nas postoje narocite duhovne skole - bogoslovije - kao i Bogoslovski fakultet, sa utvrdjenim programom i pedagoskim propisima za pripremu i obrazovanje svestenika. U bogoslovijama u toku petogodisnjeg skolovanja ucenici sticu osnovna znanja iz bogoslovskih disciplina, svetovnih predmeta i klasicnih jezika. Nije na odmet da pobrojimo predmete koji se izucavaju: Sveto pismo Starog i Novog zaveta, Dogmatika sa uporednim bogoslovljem i sektanstvom, Moralno Bogoslovlje (Etika), Apologetika, Patrologija, Istorija hriscanske crkve, Katihizis, Crkveno pravo sa bracnim pravom, Liturgika sa crkvenom arheologijom i pashalijom, Pastirsko bogoslovlje, Omilitika (nauka o besednistvu), Psihologija, Logika, Istorija filosofije, Pedagogika sa metodikom verske nastave, Drzavno uredjenje i crkvena administracija, Opsta istorija, Crkvenoslovenski jezik, Srpski jezik sa teorijom i istorijom knjizevnosti, Ruski jezik, Engleski jezik, Grcki jezik, Latinski jezik, Higijena sa prakticnim domacim lekarstvom, Osnovi muzike, Crkveno pevanje sa pravilom. Pored teorijskog ucenja, djaci svakodnevno ucestvuju prakticno u vrsenju crkvenih obreda i sluzbi i tako sticu prakticnba znanja za vrsenje njihove teske i odgovorne sluzbe koja ce biti trojaka: svestenik je ucitelj naroda, vrsilac crkvenih obreda i sluzbi, i moralni rukovodilac - upravljac i vaspitac svoje pastve.

  Po primeru svetog apostola Pavla, svestenik treba svakog od parohijana kao otac decu svoju da moli, tesi i upucuje da zive po volji Bozjoj, koji nas je pozvao u svoje carstvo i slavu (1. Sol. 2, 10-12). Svestenik treba, dakle, da pazi na sebe i stado, u kome ga Duh Sveti postavi vladikom, da cuva crkvu Gospoda i Boga koju stece krvlju svojom (Dela ap. 20, 28), i da upucuje svakog coveka u mudrosti te da pokaze svakoga coveka savrsenog u Isusu Hristu.

  Svoje najbolje djake crkva upucuje na poslediplomske i doktorske studije kao i na studije drugih nauka (pravo, ekonomija itd.).

Stupanje svestenickog kandidata u brak i svestenicki cin

  U Pravoslavnoj crkvi, iako nije zakon, ali je vec postao obicajni zakon, svestenici su zenjeni ljudi. Zato svaki svestenicki kandidat, pre stupanja u djakonski i svestenicki cin, stupa u brak, jer po 26. Apostolskom i 6. Pravilu trulskog sabora, djakon i prezviter ne moze stupiti u brak posle rukopolozenja. Apostol Pavle kaze: "Djakon da bude jedne zene muz, koji dobro upravlja decom i kucom svojom" (1. Tim. 2, 4).

Miodrag Petrovic

Copyright © 1998 by
Serbian Orthodox Diocese of Canada
Sugestije mozete slati na: vladika@istocnik.com